Dobrodošli na Web stranice općine Štitar!

grb općine Štitar

Općina Štitar u Vukovarsko-srijemskoj županiji


Kliknite na kartu za veći prikaz

Poznati Štitarci

Najbolji hrvatski tamburaši

Štitarac nebi bio Štitarac kada ne bi istaknuo i štitarsku tamburicu sa perjanicom tamburice cijele Hrvatske, tamburaškim sastavom „Zlatni dukati", današnji „Najbolji hrvatski tamburaši“, Štitarci koji su stvarali i stvaraju hrvatsku i štitarsku povijest tamburice.

 

"Zlatni dukati", danas "Najbolji hrvatski tamburaši" su tamburaška skupina koja djeluje, od sada već daleke, 1983. g. kada se pojavljuju na tadašnjoj glazbenoj sceni s albumom " Ni sokaci nisu što su nekad bili" (danas se taj album smatra tzv. "nultim albumom") u izdanju tadašnjeg "Jugotona".
 
Prije Domovinskog rata, snimili su album s domoljubnim pjesmama "Hrvatska pjesmarica" kojim su postali poznati široj hrvatskoj javnosti. Za vrijeme Domovinskog rata su izdali album "U meni Hrvatska", koji se slušao i na ratištima. Nakon Domovinskog rata, objavili su cijeli niz albuma i nastavili uspješnu glazbenu karijeru. 
 
Najbolji hrvatski tamburaši su 14. studenoga u prepunoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog proslavili 25 godina umjetničkog rada. Mnogi ih smatraju ikonama hrvatske tamburaške glazbe.

"Zlatni dukati", danas "Najbolji hrvatski tamburaši" su tamburaška skupina koja djeluje, od sada već daleke, 1983. g. kada se pojavljuju na tadašnjoj glazbenoj sceni s albumom " Ni sokaci nisu što su nekad bili" (danas se taj album smatra tzv. "nultim albumom") u izdanju tadašnjeg "Jugotona".

 

Prije Domovinskog rata, snimili su album s domoljubnim pjesmama "Hrvatska pjesmarica" kojim su postali poznati široj hrvatskoj javnosti. Za vrijeme Domovinskog rata su izdali album "U meni Hrvatska", koji se slušao i na ratištima. Nakon Domovinskog rata, objavili su cijeli niz albuma i nastavili uspješnu glazbenu karijeru. 

 

Najbolji hrvatski tamburaši su 14. studenoga u prepunoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog proslavili 25 godina umjetničkog rada. Mnogi ih smatraju ikonama hrvatske tamburaške glazbe.

Ivan Martinović

Ivan Martinović, nastavnik i povjesničar (Štitar, 1848. - Zagreb, 1927.). Glavnu osnovnu školu završio u Vinkovcima nakon koje se kao učitelj vježbenik zapošljava u rodnom Štitaru. Doškolovao se uz stalno službovanje u Gundincima, Posavskim Podgajcima, Županji, Novoj Gradiški, Brodu i napokon 1892. dobiva mjesto na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Bio je aktivan član Hrvatskog pedagoško - književnog zbora i njegov predsjednik od 1909. do 1912. U 1918. preuzeo je brigu o Hrvatskom školskom muzeju koji je vodio sve do svoje smrti. Surađivao je u mnogobrojnim časopisima prvenstveno se baveći poviješću školstva. Autor je knjige Povijesne crtice o školstvu Brodske pukovnije i brodskog okružja (Zagreb, 1912.).

Josip Benaković

Josip Benaković,  klasični filolog i prevodilac (Štitar, 1856. - Zagreb, 1937.). Gimnaziju završio u Vinkovcima, klasičnu filologiju u Zagrebu. Kao srednjoškolski profesor službovao u Vinkovcima, Požegi i Zagrebu. Surađivao je u časopisima i prevodio Horacija, Ovidija i Vergilija. U rukopisu je ostao prijevod na njemački Mažuranićevog epa Smrt Smail - age Čengića.

Ivan Šarić- Baća

Ivan Šarić-Baća rođen je 1946.godine u Štitaru, gdje je završio osmogodišnju školu. Gimnaziju je pohađao u Županji. Hrvatsku napušta 1971. godine i odlazi u Njemačku, gdje od 1972. do 1976. godine studira teologiju. Od 1974. radi kod Njemačkog Karitasa kao socijalni radnik za naše gastarbajtere. Od 1982. do 1986. godine studira socijalni rad. Dodatak imenu "BAĆA" uzeo je od svog pokojnog oca, kojeg su svi u Štitaru tako zvali. Neizmjernu ljubav prema domovini, za rodnim krajem Slavonije, g.Ivan Šarić posvetio je u svojim dvjema objavljenim knjigama preko kojih svima nama daje poučak o jednom vremenu,jednoj zemlji iz koje je i sam potekao,o jednom narodu koji veliko blago ima i u svojim narodnim pjesmama. Prva knjiga objavljena je 1986.godine pod naslovom "Romanca mojoj Slavoniji". "Lutanje, sreća i laž" objavljuje 2006. godine sa jednakom tematikom koja obuhvaća nostalgiju, ispriku Slavoniji što ju je napustio nadajući se povratku pa 'makar i u lijesu', veličanje istinskih vrednosta, vjere, poštenja, radinosti, domoljublju, ljubavi prema ljudima, pjesmi, tamburi...